quinta-feira, fevereiro 14, 2008

ONU diz que rebeldes queriam seqüestrar líderes de Timor Leste

14/02/2008 - 01h14

da Folha Online

O ex-militar timorense Alfredo Reinado pretendia seqüestrar o presidente do Timor Leste, José Ramos Horta, e o primeiro-ministro, Xanana Gusmão, segundo os investigadores liderados pela Polícia da ONU. A hipótese descarta a tentativa de assassinato durante os atentados desta segunda-feira (11).

A nova hipótese reduziria as tensões criadas no país após a divulgação de um suposto documento no qual a Fretilin (Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente) ofereceu US$ 10 milhões a Reinado para que matasse os dois governantes, informou hoje o jornal australiano "The Sydney Morning Herald".

O Fretilin, liderado pelo ex-primeiro-ministro Mari Alkatiri --forçado a renunciar em meados de 2006 por uma crise promovida pelo próprio comandante rebelde--, negou essa informação e assegurou que o documento é uma tentativa de desestabilizar o país.

Segundo os analistas, este rumor seria usado como desculpa pelos seguidores de Reinado para iniciar uma nova onda de violência como a que há dois anos deixou 37 mortos, mais de 100 mil refugiados e obrigou o envio de forças internacionais de paz no Timor Leste.

A crise foi desencadeada por causa da expulsão do Exército timorense de 600 soldados que denunciaram corrupção e nepotismo na corporação.

Reinado foi enterrado hoje em Díli, patrulhada desde a segunda-feira por soldados e policiais locais e estrangeiros, que estabeleceram um forte dispositivo com postos de controle em diversas ruas da cidade.

Ramos Horta, internado num hospital de Darwin (Austrália), está com a saúde estável e poderia receber alta em duas ou três semanas. Gusmão saiu ileso do ataque.

O Parlamento do Timor Leste aprovou ontem à noite a prorrogação até o dia 23 de fevereiro do estado de exceção declarado na segunda-feira para manter a calma no país.

1 comentário:

Anónimo disse...

Wednesday, February 13, 2008
"THE PERFECT CRIME"
Ema barak hakerek ona sobre saida mak ema bolu "The Perfect Crime", maibe iha ema barak mos mak seidauk hatene saida mak ema hatete kona ba buat ina naran "The Perfect Crime" nee.

"Perfect Crime" ou hahalok krime ida ke perfeito tebes nebe halo ema autoridade sira difisil atu buka se mak halo krime nee. Dala ruma ema ida nebe ita la diskonfia bele sai hanese ema ida nebe planeia no ezekuta saida mak ita bolu "The perfect crime nee".

Hare kona ba asaltu nebe Reinado ho nia grupo halo ba Presidente Timor Leste ho mos PM TL, ita hare katak hahalok ida nee bele sai hanesan hahalok krime simples ida, maibe nia mos bele sai hahalok krime perfeito ida. Hahalok ida nee bele sai krime simples ida bainhira Reinado planeia asaltu ida nee husi nia aan rasik atu oho ou aleja deit Presidente ho PM, maibe nia bele sai hahalok krime perfeito ida bainhira iha ema ka gupo seluk mak subar iha Reinado nia kotuk hodi fo komando ba Reinado hodi halo buat ida nee ho intensaun atu bele hadau poder governu Timor nian.

Ema barak bele siik oioin se mak hamrik iha Reinado nia kotuk, ema barak bele diskunfia katak Australia mak iha kotuk atu kria situasaun ida nee atu Timoroan sira bele han malu ba beibeik i sira bele nauk nafatin mina rai Timor nian hanesan mos saida mak Amerika halo iha Irak. Hanoin ida nee mos bele iha razaun maibe difisil atu ita hetan sasin los ida kona ba lia fuan ida nee.

Hau siik hahalok nee husi matan sikun seluk ho analize e argumentus nebe hau hanoin bele sai hanesam motivu ida ba Reinado hodi hili hahalok krime ida nee. Hau temi motivu, tanba tuir lei kona ba krime nian, hahalok ida sempre iha motivu ida. Nee duni ita tenki buka atu hodi hare motivu saida mak lori Reinado hodi halo hahalok ida nee.

Ida, hare husi hahalok nebe akontese iha momentu ida nebe Presidente do Parlamento Nasional laiha nasaun laran ou sai tiha ba rai liur, ita bele too iha hanoin ida katak, Reinado nia hahalok nee baseia husi plano ida ke perfeito teb-tebes. Hare liu husi ponto ida neee, ita bele dehan katak Reinado nia hahalok nee laos hahalok simples ida nebe hanesan reaksaun ba hahalok Tropas Australia nian nebe loron balun liu ba nee see kilat ba deputadu tolu nebe hakarak ba hasouru Reinado atu koalia kona ba prosesu rekonsiliasaun nian. Ou Reinado nia hahalok nee laos hahalok simples ida atu asalta hodi oho PR ou PM, maibe iha intensaun seluk. Nee duni mosu lia husu se Reinando nia hahalok nee simples deit ka keta iha buat ruma iha kotuk tan hanesan hakarak halo golpe do estadu ida? Kona ba hanoin ida nee, hau hanoin Reinado mesak laiha hanoin ato too ba hahalok golpe do estado ida. Maibe nia hahalok nebe akontese bainhira Presidente do Parlamento sai tiha ba rai liur hatudo katak nia iha plano ato halo golpe do estado tanba se PR ho PM mate karik, entaun akontese vacum de autoridade ou laiha autoridade, entaun Alfredo ou ema ida nebe subar iha Alfredo nia kotuk nee mak sei mosu mai oin hodi deklara Golpe do Estado i hadau estadu husi governo nebe mamuk hela ona tanba PN laiha.

Rua, hare tuir husi analize ida iha pontu ida leten nee, ita bele dada ita nia hanoin ba ema ou grupu ou partidu ida nebe mak iha intensaun atu hakarak hadau governo ou hakarak atu halo golpe do estado ou iha razaun ou iha motivu forte atu atu halo golpe do estado hodi hadau poder husi estadu ida agora nee. Iha nee ita hare katak so iha partidu ida deit. Partidu nee mak Fretilin e Partidu Fretilin iha makina kompletu atu bele halo golpe do estado e hadau governo husi governo ida agora nee nia liman. Ita hatene ona katak partidu Fretilin nia abut nee mai husi komunismo, Marxismo, Leninismo i ita hotu hatene katak ema komunista sira nee uza meio hotu-hotu atu bele too iha poder. Sira bele oho sira nia maun, alin, feton, inan ho aman hodi bele too iha poder. Portanto Partidu Fretilin monu iha kategoria partidu ida ke iha motivu forte atu halo golpe do estado liu husi ema seluk nia liman.

Tolu, agora ita tama iha saida mak ita bolu "The Perfect Crime": Atu halo analize ida nee ita bele dehan katak Fretilin iha motivu forte atu halo golpe do estado, maibe nia la uza nia liman rasik. Nia uza ema seluk nia liman. I ema ida nebe mak iha razaun forte atu bele halo hahalok krime ida nee mak Reinado ho nia grupo. Ita haree ona katak Reinado uluk diak ho Xanana ho RH, maibe ikus fali mai komesa aat fali ona ho Xanana ho RH. I Fretilin aproveita ho situasaun ida nee hodi loke relasaun diak fali ho Reinado. Entaun iha nee mak ita hare oinsa mak Fretilin hakarak aproveita Reinado nia liman atu bele too iha poder. Portanto, hahalok krime ida foin akontese nee, bele mosu tanba Reinado nia hakarak rasik hanesan "revenge", ou bele mosu tanba Fretilin maka haruka, ou bele mosu impulsu ida derepente deit nebe Reinado rasik lahatene maibe impulsu nee mosu husi anin hu husi Fretilin nia intensaun.

Hat, hau nia analize ida be hau halo iha leten nee laos tanba hau iha intensaun atu hakarak akuza ka duun Fretilin, maibe hau hakarak hatudu deit katak Fretilin iha razaun ho motivu forte atu haruka ou Fretilin nia hahalok bele dudu Reinado atu halo krime ida nee maibe Reinado rasik laiha hanoin katak se RH ho Xanana mate karik, Fretilin mak sei mosu mai hanesan partidu salvador patria nian. Fretilin mak iha makina kompletu atu forma governo ida. I Fretilin sei mosu mai hanesan anjo bot ida hatais hena mutin hodi dehan ba povu katak laos sira mak oho Xanana ho RH maibe tanba governo mamuk ona, entaun Fretilin mak prontu atu forma governu foun ida. Se mak situasaun nunee duni, entaun ida nee mak ita bolu "The Perfect Crime".

Antes atu hakotu hau nia analize ida nee, hau hakarak hatoo deit ba membros Partidu Fretilin nian ruma nebe lee karik hau nia analize nee katak hau laos hakarak duun Fretilin maibe, hau koko halo deit analize ida kona ba saida mak ema bolu "The Perfect Crime" tanba hau hanoin katak Alfredo mesak laiha hanoin too atu halo hahalok ida nee bainhira Presidente do PN sai tiha ba rai liur. Hau hare hanesan iha ema ruma ka grupo ruma iha Alfredo nia kotuk neba planeia hahalok ida nee perfeito tebes banhira Presidente PN sai tiha ba liur tanba governo sei sai mamuk kedas bainhira PR ho PM mate tiha.

Hau dehan hau lakohi dun Fretilin tan bele iha mos motivu seluk mai husi parte forsa Australian nian, por exemplo, tanba sira baruk ona uza Reinado hanesan sira nia instrumento, entaun sira fo "dorongan" ba Reinado atu asalta PR ho PM nia uma. I bainhira asaltu nee komesa, entaun Forsa Australia duni mak tiru RH, tiru PM ho mos tiru mate kedas Reinado. Hau iha mos diskunfia witoan kona ba opsaun ida nee tanba Reinado hanesan ema militar ida nunka bele mate beik iha asaltu ida. Hanesan ema militar ida sira sempre iha plano didiak atau atua iha embuskada ida oin sa, e oin sa bele halai sai husi embuskada ida nee i oin sa sira bele proteje malu durante ataka ida nee. Ita hare iha asaltu Xanana nian katak sira planeia asaltu nee hanesan buat halimar ida. Ema militar nebe prepara embuskada ida nunka mate beik hanesan Reinado. Nee duni hau deskunfia katak Tropa Australia maka cira situasaun ida nee i sira assalta bosok Xanana para atu bele dada ema nia atensaun atu akuza fali Fretilin hanesan ema nebe subar iha Reinado nia kotuk tanba so Fretilin deik mak iha makina ho motivu forte atu halo golpe do estadu ida.

Hau nia cumprimentos ba leenain sira hotu, i liu husi oportunidade ida nee, hau mos hakark hatoo hau nia lia fuan atu kondena hahalok krime hirak hanesan nee. Tempo too ona atu ita uza meios demokratikus atu bele hatoo ita nia hanoin i labele uza tan kilat hodi forsa ita nia hakarak. Timoroan barak mak ran fakar i sulin ona, Timor oan barak mak moris fahe malu tanba politika, mai ita tuur hamutuk kaer liman metin hodi lori Timor ba oin ho domin no damen.

Basilio Araujo
Ex Porta Voz Pro-Integrasaun nian.
posted by FORUM HAKSESUK @ 10:30 AM

Traduções

Todas as traduções de inglês para português (e também de francês para português) são feitas pela Margarida, que conhecemos recentemente, mas que desde sempre nos ajuda.

Obrigado pela solidariedade, Margarida!

Mensagem inicial - 16 de Maio de 2006

"Apesar de frágil, Timor-Leste é uma jovem democracia em que acreditamos. É o país que escolhemos para viver e trabalhar. Desde dia 28 de Abril muito se tem dito sobre a situação em Timor-Leste. Boatos, rumores, alertas, declarações de países estrangeiros, inocentes ou não, têm servido para transmitir um clima de conflito e insegurança que não corresponde ao que vivemos. Vamos tentar transmitir o que se passa aqui. Não o que ouvimos dizer... "
 

Malai Azul. Lives in East Timor/Dili, speaks Portuguese and English.
This is my blogchalk: Timor, Timor-Leste, East Timor, Dili, Portuguese, English, Malai Azul, politica, situação, Xanana, Ramos-Horta, Alkatiri, Conflito, Crise, ISF, GNR, UNPOL, UNMIT, ONU, UN.