sexta-feira, fevereiro 22, 2008

Governo pede forte presença da ONU no território

Nova Iorque, 21 Fev (Lusa) - Timor-Leste apelou hoje à ONU para que mantenha uma forte presença no país que ajude a consolidar a paz e a segurança, face aos recentes atentados contra o presidente e primeiro-ministro e ao "ambiente frágil e inconstante".

O embaixador da ONU para Timor-Leste, Nelson Santos, reconheceu, perante o Conselho de Segurança, a "inestimável contribuição das Nações Unidas e a necessidade da presença contínua e constante no país".

As Nações Unidas têm no território 33 observadores e cerca de 1.500 polícias internacionais e 1.200 civis.

"O governo acredita seriamente que a continuidade do compromisso das Nações Unidas é importante para estabilizar a situação, fortalecer as nossas instituições e consolidar a paz e a democracia", afirmou Nelson Santos, lembrando que o apoio da ONU é essencial durante as próximas eleições, agendadas para 2012.

ER.
Lusa/Fim

NOTA DE RODAPÉ:

A designação de "território" quando nos estamos referir ao país, deve ser evitada. Após a independência, muitos timorenses não gostam que seja usada a palavra "território" quando se referem a Timor-Leste. Por causa que durante tantos anos, Timor-Leste foi designado como "território de estatuto especial" ou "território ocupado".
Aqui fica a sugestão.

1 comentário:

Anónimo disse...

LIA TATOLI BA TIMOR OAN TOMAK HUSI ROHAN BA ROHAN IHA RAI DOBEN TIMOR LORO SAE TOMAK!

Ami Mauberes no Biberes iha Foho Timor Loro Sae, fo’o ami nia esperansa ba mauluk sira nebe ke sai defensor lolos ba justisa no lia los iha Povo kik no kiak iha rai doben Timor Loro Sae nia laran.

Povo Maubere iha rai Timor Loro Sae nia laran tomak, ami Mauberes no Biberes bolu atensau ba imi hotu katak horas ne dadauk, ema a’at sira komesa halo’o sira nia strategia liu husi sira nia propaganda politika hanesan politika foer nebe ke akontese dadauk iha Medio Oriente no Kontinente Africano nia neba. Ema a’at sira ne komo sira moris mai sempre diak nia laran i nunka sofre hanesan ita kik ni kiak entau sira horas ne dadauk buka formas oin oin atu halakon ita Povo kik no kiak nia dignidade no integridade. Nune ikus mai sira hodi sira nia patraun sira hakarak hane’an ita kik no kiak sira nafatin to’o rabat rai konforme sira nia hakarak.

Buat sira nebe ke sira koalia mai ba ita ne’e mesak lia midar no bosok i la iha lia tebes nia ke bele fo’o garantias no esperansa ba ita, katak, aban bain rua ita povo kik no kiak sai moris hanesan lolos ema aat sira nebe mai husi klase riku nain no butar ten sira. Se hanesan ne’e karik afoin ita hetan tiha ita nia independensia no liberdade ita bele hetan mos ita nia moris hodi vida garnel hanesan ulun nain sira no nia klase parasitas sira. Maibe senario politiku ukun rasik aan ne’e hatudu mai ba ita hotu katak so fo’o fasilidade no beneficios ba sira nebe ke hori uluk sira nia inan no aman hane’an ita nia inan no aman hodi serbi sira hanesan atan maibe la’os hanesan ema kriatura ida hodi nia dignidade no integridade. Ita povo kik no kiak nia dignidade no integridade riku nain no butar ten sira buka hodi halakon hotu, hodi nune bele fasilita sira nia moris atu hodi hanean ita kik no kiak nafatin iha ita nia rai doben Timor Loro Sae to’o oin loron.

Maun no Alin sira, Inan no Aman sira, Oan no Beoan sira, Bin no Feton sira, Fen no Lahin sira, Ran Maluk no Mane Maluk sira, Kamradas no Kompanheiros sira, hotu hotu husi Loro Sae to’o Loro Toba, husi Pulo Jako liu Atauro to’o Oekusse Ambeno, husi Tasi Mane liu husi Rai Klaran to’o Tasi Feto mai ita hotu hotu hamutuk hodi funu no defende ita nia direitu nebe ke horas ne’e dadauk ema nauk ten no butar ten sira hadau husi ita nia liman laran i horas ne sira aproveita hodi susu Ita bokor no Rai bokor to’o sira hodi hane’an ita nafatin to’o jerasaun ba jerasaun, ita kik no kiak nia moris maka ne deit ona.

Tanba nusah maka ita Povo kik no kiak la fo’o liman ba malu hodi hametin ita nia unidade no forsa hodi ita tuba rai metin, hodi ne’on no aten barany ambrik loke ibu koalia hasoru ema a’at no bosok ten sira tanto iha ita nia lideransa politika hanesan mos iha ita nia sociedade nia laran? Tanba tuir ita nia “origem” de klasse, ita kik no kiak Maubere no Bibere moris mai iha ita nia knua la iha buat ida ke bele fo’o maik diak ba ita se la’e ita maka moris o ita nia aisuak no katana hodi halo to’os no halai natar konforme ita ida idak nia kbit. Maibe ema a’at kolonialistas atan sira, sira nia moris mai iha osan mean no osan mutin leten, la’os ida ne deit , maibe sira mos moris iha ita Povo kik no kiak nia susar no terus leten, tanba buat diak sira nebe ke ita hodi iha ita nia susar no terus o serbisu ba ita nia a’an, la’os mai ba ita rasik maibe nia resultado ba hotu ema a’at sira nia diak no moris garnel. Maibe ita kik no kiak maka sai susar no terus nafatin ba sira nia hahalok a’at hirak ne’e to’o oin loron.

Akontesimentos 11 de Fevereiro 2008 ne’e la’os por acaso maka akontese deit, maibe akontesimentos hirak ne’e husi processo nebe ke mosu mai iha Povo kik no kiak nia sociedade laran, tanba resultadu ukun a’an no liberdade nebe ke Povo kik no kiak funu hodi ran no isi, kulit no ru’in maka afoin ita hetan ne’e lai mai ba ita kik no kiak nia diak, maibe ema a’at sira maka hodi monopolisa tiha direitos hirak ne’e, nune sira maka sai hanesan fali ita kik no kiak nia patraun iha ita nia rai doben Timor Loro Sae nia laran i sira maka hetan privilegios oin oin i so sira maka bele moris hanesan ema,maibe ita kik no kiak moris maka rabat rai babebeik.

Asuwain Povo Maubere kik no kiak, hodi imi nia kbit no barany imi halo funu to’o liberta ita nia a’an husi hahalok a’at kolonilaitas no nia atan sira nia, maibe hahalok a’at sira ne’e, kolonilistas nia atan sira maka oin loron hala’o no haburas nafatin iha ita nia sociedade nia laran hodi formas de asaun no propgandas o lia midar no bosok oin oin atu hamamar ita kik no kiak nia espirito nasionalista no patriota halo ita ikus mai hakruk ba dollar nune sira hodi hane’an ita o sira nia dolar i ita dolar to’o rabat rai hodi hakruk ba sira nafatin tuir sira nia hakark no sira nia kbit hodi bosok no lohi ita kik no kiak nafatin iha ita nia doben Rai Timor Loro Sae nia laran to’o oin loron.

Ita Povo kik no kiak labele sadere ba konflitos nain sira nebe ke sira maka hanesan autor ba krises hirak ne hotu, to’o oin loron ita kik no kiak maka sai terus no susar ba bebeik to ‘o mate ba sira politikus lia midar no lia bosok ten nain sira, maka oin loron moris diak ba beibeik maibe ita kik no kiak mak sae rai tebtebes nafatin.

Agora ami husu ba Povo Maubere kik no kiak iha Timor tomak nia laran, ita hakarak duni hetan ukun rasik a’an hodi moris hanesan ema kah, ita hakarak moris nafatin hanesan atan ba beibeik? Se ita hakarak moris hanesan atan ba beibeik tanba saida maka ita halo funu to’o oin loron, ita lakun hotu ita nia inan, no aman, maun no alin, fen no oan sira, mane maluk no ran maluk, kamaradas no kompanheiros didiak maka oin loron lakun tiha ona sira nia oin iha ita nia sociedade timor nia laran tomak, nune mos ita lakun ita nia riku soi hotu, knua sira, uma lulik sira, natar no tos, animal sira ke ita hakiak to’o ita nia uma moris fatin ita lakun hotu ba buat saida los? Atu ita sai atan ba beibeik kah ita atu moris libre hanesan duni ema moris o nia direito iha mundo ne’e, liliu iha nia Rai no nia fatin moris nia laran nebe ke oin loron Povo kik no kiak iha mundo ne funu hodi buka hetan atu hametin ninia kultura tradisional no nia dignidade no integridade hanesan Povo iha nia Nasaun nia laran.

Justisa tenke moris iha rai doben Timor Loro Sae nia laran, nune kona ba akontesimento husi loron 11 fulan Fevereiro ne’e, nain ulun sira tenke esklarece didiak ba Povo kik no kiak i labele falun metin hodi subar fali imi nia foer, hodi matan momos lohi no bosok ami Povo kik no kiak sira, tanba imi ulun nain sira nia hahalok a’at sira ne, nia konsekuensias maka to’o oin loron halo ami Povo kik no kiak maka hodi sofre no terus ba beibeik ne’e.

Nune, ami Povo kik no kiak bolu atensaun ba nain ulun sira, autores krisi nebe ke hamosu krise iha tinan 2006 to’o oin loron, tenke rekonhese imi nia salah i husu deskulpas barak ba ami Povo kik no kiak maka sofre no terus nafatin ba imi nia hahalok a’at hirak ne’e.

Kona ba kamarada, maun no alin Gastao Salsinha no Cs, se imi la sente salah imi la lika tauk ba nain ulun sira. Importante maka imi tenke tubarai metin hodi aten barani defende nafatin justisa no rasaun i labele hakfodak ba operasoens nebe ke halo’o dadauk iha rai Timor Loro Sae nia laran hodi kasa imi hanesan rusafuik sira imi nia rai doben rasik nia laran. Se nain ulun sira dean sira maka los, entaun nusah maka la fo’o kaer lei inan sira hodi fo justisa lolos ba buat a’at hirak nebe ke liu ba ne’e?

Ba maun no alin Salsinha sira, se imi sente katak nain ulun sira hodi lia butar atu ke raikuak ba imi, mi lalika fo’o an ba sira, nem taun pouko ba forsas sira nebe ke horas ne kasa dadauk imi iha ita nia rai doben laran. Imi tenke amrik metin halu funu hasoru nain ulun bosok ten sira to’o imi alkansa imi nia objetivu nebe ke buka hodi defende lia los no justisa ba Povo kik no kiak Maubere tomak iha Timor Loro Sae nia laran. Gastao Salsinha imi soldado duni no mos imi balu husi formasaun akademia militar Komandos Australianos maibe imi lahtene halo funu tanba nune maka imi lakun imi nia maun no alin Alfredo Reinado iha loron 11-02-2008 liu ba ne’e. Se imi matenek karik imi kaer mori-moris deit nain ulun bosok ten tantanan nain sira ne’e hodi entrega ba Povo kik no kiak hodi ikus mai entrega ba justisa atu fo’o duni justisa ba sira nia salah. Maibe imi lahatene kaer sira mori-moris, ikus mai imi maka tenke selu konsekuencias ba sira nia hahalok a’at no bosok ten hirak ne’e.

Se, nain ulun sira la iha humildade hodi rekonese sira nia salah hodi bosok no hahalok a’at hirak ne’e, i nune mos imi grupu Salsinha Cs la iha kbit ba tahan metin operasoes nebe ke horas ne hala’o dadauk iha ita nia rai doben Timor Loro Sae nia laran, ami Povo Maubere kik no kiak sei amrik hodi ka’er ami nia kroat hodi hane’an nain ulun bosok ten no salah nain sira i ami sei fo’o ami nia justisa rasik tuir balanso husi ami nia susar no terus ba sira hotu nebe ke autor ba krise politika nebe ke halo ita hakfodak to’o oin loron ne’e. Baihinra Maubere ambrik, ambrik hodi Povo Maubere kik no kiak nia forsa i nune forsas estrangeiras sira no forsas rai laran nia nebe ke halo komplisidade ba hahalok a’at lider imoral no bosok ten no fo’er tantanan deit ne’e, ami kik no kiak sei hanorin sira didiak ba halo tos no natar iha Natarbora kah Suai neba! Imi hein ita hare, historia sei testemunha ba buat hirak ne hotu!...

Aten Barani Maubere no Buibere sira iha rai Timor Loro Sae nia laran!

Aten Barani ba Asuwain Funu Nain nebe ke funu hodi liberta Rai doben Timor Loro Sae!

Aten Barani ba Asuwain Mane no Feton Klosan sira foin sae, labele hamoen imi nia harga diri no imi nia martabat hanesan ema kriatura iha mundo ne’e. Labele hakruk ba ema hirak nebe ke menperkosa imi nia harga diri no halakun imi nia dignidade hanesan ema moris hodi direitu rasik iha Timor Loro Sae nia laran.

Aten Barani ba Asuwain Nain Ulun sira maka defende justisa no lialos ba Povo kik no kiak Maubere iha Rai doben Timor Loro Sae tomak e la hakruk ba maluk nain ulun imoral no bosok ten sira.


Husi Foho Leten Timor Loro Sae nia, loron 23 fulan Fevereiro tinan 2008.-


Maubere Kokorek nafatin iha RAMKABIA!

Traduções

Todas as traduções de inglês para português (e também de francês para português) são feitas pela Margarida, que conhecemos recentemente, mas que desde sempre nos ajuda.

Obrigado pela solidariedade, Margarida!

Mensagem inicial - 16 de Maio de 2006

"Apesar de frágil, Timor-Leste é uma jovem democracia em que acreditamos. É o país que escolhemos para viver e trabalhar. Desde dia 28 de Abril muito se tem dito sobre a situação em Timor-Leste. Boatos, rumores, alertas, declarações de países estrangeiros, inocentes ou não, têm servido para transmitir um clima de conflito e insegurança que não corresponde ao que vivemos. Vamos tentar transmitir o que se passa aqui. Não o que ouvimos dizer... "
 

Malai Azul. Lives in East Timor/Dili, speaks Portuguese and English.
This is my blogchalk: Timor, Timor-Leste, East Timor, Dili, Portuguese, English, Malai Azul, politica, situação, Xanana, Ramos-Horta, Alkatiri, Conflito, Crise, ISF, GNR, UNPOL, UNMIT, ONU, UN.