sexta-feira, agosto 11, 2006

Austrália 'deve liderar a missão de Timor-Leste'

Tradução da Margarida:


The Australian
Agosto 10, 2006

O Governo preferirá uma nova missão em Timor-Leste liderada pela Austrália do que pelas Nações Unidas, disse hoje o Ministro da Defesa Brendan Nelson.

Mas o Dr Nelson disse que era prematuro assentar num calendário e duração para essa missão. Rejeitou uma sugestão duma missão de cinco anos no mínimo proposta pelo Primeiro-Ministro de Timor-Leste José Ramos Horta.

O Dr Nelson disse que esse não era o tipo de calendário que o Governo estava a considerar.

Disse que o número de tropas Australianas em Timor-Leste, que atingiram os 1300 no terreno no seguimento do desassossego mais cedo este ano, estavam agora a ser reduzidas em consulta com o governo de Timor-Leste.

"Quanto à duração do compromisso, estamos a negociar nas Nações Unidas no momento se haverá uma força de segurança multinacional liderada pela ONU ou se teremos uma liderada por capacetes verdes," disse à ABC radio.

"A nossa preferência é pela segunda liderada pela Austrália.

"Mas enquanto e por quanto tempo lá estivermos, como acontece em todos os nossos destacamentos, será decidido em consulta com o governo de Timor-Leste e com a ONU e com base na avaliação da segurança.

"Haverá uma presença policial lá provavelmente mais longa que uma militar.
"Mas apesar de termos a mais alta consideração por José Ramos Horta, nesta altura é um tanto prematuro falarmos do número de anos que iremos lá estar."

.

1 comentário:

Anónimo disse...

Husu PD no FNJP fo lia fuan ida sobre nee.....

Favor ida. Hau husu se iha malae ruma nebe bele tradus hau nia carta nee ba portugues kona ba GNR kolonialista:


OBRIGADU BA FNJP

Iha STL iha terca-feira, 8 de Agusto de 2006, Frente Nasional ba Justisa no Paz eisplica ba ita hotu katak razao ba situacaun krise nebe akontece daudauk iha Timor-Leste maka konspirasaun husi CPLP, organisasaun nebe maka lidera husi Portugal, nebe iha serbisu lisuk hamutuk ho eis-Primeiro Menistru Mari Alkatiri, atu obriga Timor-Leste tama iha organisasaun internasional nee husi nasaun sira nebe iha lingua portuguesa nudar lingua oficial.
Konspirasaun ida nee halao iha area oioin. Area ida maka area legislativa, ka lei nian, nebe Mari Alkatiri halo konspirasaun hamutuk ho Parlamento Nacional hodi halo konstituisaun no lei barak nebe adapta ba Timor husi modelo nebe malai sira usa iha Portugal. Com certeza ami lakohi sira atu usa nudar modelo lei ruma nebe mai husi nasaun hanesan Somalia ka Nepal. Tuir lolos sira bele hili ida husi opsaun tolu hirak nee mai:
1) Halo lei ita nian rasik em vez de aprende husi historia manunia nian. Manusia aprende buat barak durante tinan rihun ba rihun desde buat naran Direito nee iha, maibe ami lakohi matenek nebe mai husi liur tanba matenek nee la respeita Kultura Timor. Tuir lolos lei bele hakerek langsung husi lisan Timor nian. Por exemplu kastigu ba ema ruma nebe komunidade akusa nia buan tenki ser sunu ema nee enquanto nia sei moris (neokolonialista sira nee hakarak ita atu soe tiha ita nia tradisaun antigu nee no sira nem moe atu propoe katak cidadao nebe sunu buan maka tenki tama komarka). Bainhira feto ida diperkosa, Dr Mari Alkatiri ho nia maluk sira iha Parlamento nebe faan an ba neokolonialismu hakarak mane nebe perkosa atu tama dadur, no hanesan nee la fo biban ba feto nia familia atu simu karau ida. Ita nia lisan dehan katak kastigu bainhira estraga feto tenki ser selu karau ida ba feto nia familia. Sira nia lei foun nee hatudu katak sira la respeita povu no povu nia necessidade, tanba se violador nee ema riku no nia perkosa feto ida tinan-tinan nee significa katak tinan-tinan iha familia ida husi povo nebe simu karau ida. Se ita halo tuir lei nebe kolonialismu lori mai husi Portugal, violador nee tama komarka no familia la manan karau ida, hela deit ho oan-feto nebe estragada tiha ona.
Ka 2) Se presisa duni usa lei balu nebe modelo mai husi liur, entao diak liu usa lei nebe mai husi Australia. La iha ema conhece lei sira nee iha ita nia rain no iha nee kuase la iha ema ida nebe hatene ingles mos, maibe nee laos problema tanba ita nia maun australiano sira, nebe durante tinan 30 ikus mai nee maka ita nia belun diak liu, iha ema barak iha neba nebe koalia tetum mos no sira bele mai explika lei nia signifikado ba ita nia deputadu sira no ita nia juiz sira (ka diak liu tan, sira bele mai explica lei sira nee ho bahasa Indonesia, tanba sira mos iha ema barak nebe hatene bahasa mos). Ita nia ukun-rasik-an sei sai diak liu tan se Australia maka organiza no ukun buat hothotu iha nee.
Ka 3) Bele mos usa nudar modelo lei husi Indonesia. Indonesio sira maka ita nia belun diak liu hotu, sira liberta ita husi influencia aat kolonialismu portugues nian, sira maka halo ita haluha “kanek nebe sei iha povu nia fuan laran, kona ba kolonialismu Portugal durante tinan atus 450 liu ba”, kanek nebe “agora presensa GNR Portugal sukit fali ona”. Ita hotu conhece ona Prabowo no Wiranto, ita bele husu ba sira atu mai fali no lori mai ho sira lei Indonesia nian.
Area ida tan maka hahalok GNR nian, nebe hatudu sira nia hahalok neokolonialista no sira nia hola parte iha konspirasaun bainhira sira kaer no hadadur sunudor patriota husi loromonu, membro FNJP nian, bainhira GNR kaer toman sira kuandu sira sunu hela ema lorosae nia uma. Se GNR imparcial no neutral hanesan sira dehan sira sei hadadur deit sunudor traidor husi lorosae bainhira GNR kaer toman sira kuandu sira sunu hela ema loromonu nia uma. Tanba GNR hadadur ema sunudor hothotu la periksa antes se sira husi loromonu ka husi lorosae, nee hatudu katak sira la imparcial no la neutral.
FNJP hamutuk ho PD explica mos ba STL katak GNR hadadur kelompok jovem nebe baku malu ho katana, ai no besi-kanu no bainhira sira reziste fali kontra GNR, GNR baku sira. Nee mos hatudu katak GNR kolonialista e la imparcial. Bainhira iha kelompok ruma ataka hela populasaun, tuir lolos GNR tenki hare uluk lai se kepompok nee anti-Mari e pro-Alfredo no pro-FNJP, tanba se hanesan nee entao GNR tenki husik sira halao sira nia knar patriotico (no justisa no paz nian, tanba justisa no paz mos significa hamos Dili husi komunista lorosae sira). Se kelompok nee pro-Mari e anti-Alfredo no anti-FNJP entaun GNR tenke kaer sira no tau iha komarka.
Bainhira iha kelompok rua taa malu, GNR tuir lolos tenki halo hanesan militar australianu sira nebe hatudu sira nia respeito hodi hamrik dook no dehan “lalika usa violencia” em vez de hapara no kaer jovem sira, se lae GNR bele husu ho educasaun ba ema nebe taa malu, hirak nebe maka husi kelompok nebe ataka no hirak nebe maka husi kelompok defeza bairo nian, no la kaer sira nee. Por ezemplo, iha hau nia bairo ami iha kelompok pemuda nebe halo seguransa iha bairo. Foin horseik dader ami tenki taa mane klosan firaku ida nebe buka atu tama subar iha ami nia bairo hodi mai visita ninia namorada (nebe ema Bobonaro, traidora boot!), no horseik lokraik ami tenki defende bairo liu husi tuda fatuk ba ferik ida husi Lospalos nebe mai hare se ami sunu tiha ona ninia uma ka seidauk (no com certeza ami sunu nia uma kleur tiha ona).
Agora iha nee iha ami nia bairo ami atu komesa sesta-sesta halao cerimonia hemu-ran hodi jura katak ami lakohi ema tan husi lorosae mai hela iha bairo. Ami sei convida membro sira husi PD nebe koalia iha STL hodi mai hola parte iha cerimonia nee, ema hothotu nebe hakarak mai ami ami dehan benvindo, maibe ami husu lai atu imi lori fatuk balu iha imi nia bolsu tanba ami sei buka oportunidade atu celebra liu husi tuda fatuk ba feto isin-rua ruma husi lorosae. Nee se GNR kolonialista la mai estraga ami nia planos.

Manuel Guterres,
Hela iha Bairo Pite

Traduções

Todas as traduções de inglês para português (e também de francês para português) são feitas pela Margarida, que conhecemos recentemente, mas que desde sempre nos ajuda.

Obrigado pela solidariedade, Margarida!

Mensagem inicial - 16 de Maio de 2006

"Apesar de frágil, Timor-Leste é uma jovem democracia em que acreditamos. É o país que escolhemos para viver e trabalhar. Desde dia 28 de Abril muito se tem dito sobre a situação em Timor-Leste. Boatos, rumores, alertas, declarações de países estrangeiros, inocentes ou não, têm servido para transmitir um clima de conflito e insegurança que não corresponde ao que vivemos. Vamos tentar transmitir o que se passa aqui. Não o que ouvimos dizer... "
 

Malai Azul. Lives in East Timor/Dili, speaks Portuguese and English.
This is my blogchalk: Timor, Timor-Leste, East Timor, Dili, Portuguese, English, Malai Azul, politica, situação, Xanana, Ramos-Horta, Alkatiri, Conflito, Crise, ISF, GNR, UNPOL, UNMIT, ONU, UN.